Ljudsko je tijelo savršeni ‘stroj’ pa ne čudi stoga što se u njemu događaju veličanstveni procesi dok vježbate.
Svima je poznato da je vježbanje iznimno dobro za zdravlje tijela, no znate li što se sve događa u tijelu za vrijeme vježbanja? Očekivano – mnogo toga! Donosimo vam pregled dešavanja u nekima od najvažnijih organa, ali veliki procesi događaju se u svakom organu tijela za vrijeme tjelovježbe.
Kako biste uživali u prednostima vježbanja, kao što su zdravlje srca, bolji san i mršavljenje, trebat ćete vježbati najmanje 2 sata sedmično.
Trebali biste raditi aerobne vježbe umjerenog do jakog intenziteta. Što je tjelovježba intenzivnija, to su rezultati bolji.
Vježbate u svakom trenutku kada je vaše tijelo u pokretu, dok stojite, šetate, peglate, čistite stan ili plešete. Sve je bolje od sjedenja. Trebali biste izdvojiti malo vremena i za vježbe snage kako biste ojačali mišiće cijelog tijela.
Čak i malo vježbe je bolje od nimalo. Trebate biti ponosni na sebe nakon svakog završenog treninga jer se u vašem tijelu počinju događati predivne stvari.
DNA se mijenja
Švedski znanstvenici su otkrili da kod zdravih, ali neaktivnih ljudi, malo vježbanja utječe na genetski materijal u stanicama mišića. Naravno da gene nasljeđujemo od roditelja, ali redovita tjelovježba može potaknuti dobre gene da prevladaju nad lošima. Što se tiče tjelovježbe, ona potiče rad gena za metabolizam i snagu.
Bolje raspoloženje
Čim počnete vježbati mozak počinje oslobađati veliki broj pozitivnih neurotransmitera, uključujući endorfine i serotonin. Oni će odmah popraviti raspoloženje koje će takvo ostati i satima nakon vježbanja.
Bolja koncentracija
Tokom vježbanja se povećava dotok krvi u mozak i povećava se koncentracija. Znanstvenici su dokazali da se koncentracija povećava već nakon 10 minuta vježbanja.
Manje stresa
Tek 14% osoba traži spas od stresa u vježbanju. Češće stres smanjujemo štetnim porocima i ljenčarenjem. Iako se vama možda ne čini tako, tjelovježba direktno utječe na stres jer gotovo odmah smanjuje razinu hormona stresa.
Pluća
Tijelo čovjeka treba do 15 puta više kisika za vrijeme tjelovježbe. To je
razlog zašto tako teško i brzo dišete dok vježbate. Vaši udisaji će se
povećavati sve dok mišići koji okružuju pluća neće više moći ubrzavati svoje
kretanje. Najveći kapacitet pluća za korištenje kisika naziva se maksimalni
aerobni kapacitet. Što je taj kapacitet veći, osoba je u boljoj formi.
Koža
I dok vi vježbate, tijelo poput motora proizvodi vrućinu što
znači da se mora i rashladiti. Krvne žile u koži se šire, povećava se protok
krvi u koži, a vrućina se tada počinje ‘rasipati’ kroz kožu u zrak. Tako se
zapravo događa znojenje.
Comment here